Dutoze urubyiruko indangagaciro z’ukuri, ubutwari, n’ubumwe, kugira ngo amateka mabi atazongera kubaho, ahubwo hubakwe amateka mashya y’ubwiyunge, iterambere n’icyizere
Ku gicamunsi cyo kuwa 7 Ugushyingo 2025, mu Kigo cy’Ubutore cya Nkumba mu Karere ka Burera; Umuyobozi mukuru w’ Urwego rw’ Igihugu rushinzwe Uburezi bw’ Ibanze (REB) Nyakubahwa Doctor Mbarushimana Nelson yasoje amahugurwa y’abayobozi b’amashuri abanza n’ayisumbuye bahagarariye abandi ku rwego rwa buri Murenge, ku myigishirize inoze y’amateka y’u Rwanda nk’ingamba ya ngombwa mu gukomeza kubaka u Rwanda, gusigasira amateka no gushimangira Ubumwe n’Ubudaheranwa by’Abanyarwanda. Amahugurwa yabereye.
Aya mahugurwa yari agamije ibi bikurikira:
Kumva akamaro n’uburemere bwo gusigasira amateka y’u Rwanda n’aya Jenoside yakorewe Abatutsi by’umwihariko, n’uruhare rwabo nk’abayobozi mu kunganira abarimu no kubashyigikira mu myigishirize ifite ireme;
Gukumira no kurwanya ingangabitekerezo ya jenoside n’ibindi byaha bifitanye isano na yo bigaragarira mu mashuri;
Kugira uruhare rwunganira abarimu mu mitangire y’isomo ry’amateka ku ngingo zirebana na Jenoside yakorewe Abatutsi, hagamijwe ko isomo ritangwa ntawe ribereye imbogamizi, yaba mwarimu ndetse n’umunyeshuri;
Kumenya uburyo bakorana n’imiryango y’abanyeshuri mu rwego rwo gushimangira imyigire yabo, n’uruhare rw’ababyeyi mu burezi bw’abana babo, cyane cyane mu kumenya no gusigasira amateka y’u Rwanda.
Ubutumwa Umuyobozi Mukuru wa REB yageneye abasoje amahugurwa, yabibukije ko Umuyobozi w’ishuri atanga umurongo w’ireme ry’uburezi, aha agaciro amateka, aharanira ko Jenoside itazongera kubaho, kandi aha Itorero umwanya urikwiye mu kurera abanyeshuri bazubaka u Rwanda rufite ejo heza.
Yagize ati: “Umuyobozi w’ishuri atanga umurongo w’ireme ry’uburezi, aha agaciro amateka, uharanira ko Jenoside itazongera kubaho, kandi uha Itorero umwanya urikwiye mu kurera abanyeshuri bazubaka u Rwanda rufite ejo heza.”
Umuyobozi Mukuru wa REB yasabye abahuguwe gushyira mu bikorwa ibipimo bitanu ngenderwaho by'imiyoborere iboneye y'ibigo by'amashuri mu Rwanda aribyo:
Gushyiraho icyerekezo cy'ikigo cy'ishuri,
Kuyobora imyigire,
Kuyobora imyigishirize;
Gucunga ikigo cy'ishuri no
Gukorana n'ababyeyi n'umuryango mugari ishuri riherereyemo.
Umuyobozi Mukuru wa REB, yakomeje agira ati: "dutoze urubyiruko indangagaciro z’ukuri, ubutwari, n’ubumwe, kugira ngo amateka mabi ntazongere kubaho, ahubwo hubakwe amateka mashya y’ubwiyunge, iterambere n’icyizere."
Mu mwanya wo kungurana ibitekerezo, Mutuyimana Restituta uyobora ishuri rya EP Higiro, yavuze impamvu ari ngombwa kwiga no kwigisha isomo ry’amateka. Yagize ati: “Isomo ry’amateka ni ingenzi mu mashuri kuko amateka adufasha kumenya ibihe bibi byaranze igihugu mu 1994 ubwo mu Gihugu habaga Jenoside yakorewe Abatutsi. Buri mwana akwiye kumenya ayo mateka mabi hagamijwe gukumira ko Jenoside yazongera kubaho hagakumirwa n’Ingengabitekerezo yayo mu banyarwanda.”
Madamu Mutuyimana yakomeje gushimangira amasomo bakuye mu mahugurwa ati: “Utazi iyo ava ntamenya iyo ajya; bityo turasabwa guha abana bacu amateka atagoretse kugirango bazavemo Abanyarwanda twifuza batarangwamo amacakubiri ahubwo baba mu gihugu gitekanye.”
Abayobozi bahagarariye abandi muri aya mahugurwa basinyiye imihigo ine imbere y’Umuyobozi Mukuru wa REB biyemeza no kuyesa mu mwaka w'amashuri 2025-2026.
Imihigo abayobozi bahagarariye abandi ni iyi:
Guhugura abayobozi b'ibigo by'amashuri;
Kwimakaza Itorero mu mashuri;
Gukurikirana imyigishirize y'amateka y'u Rwanda;
Gushinga Clubs z'ubumwe n'ubudaheranwa hirya no hino mu mashuri."
Iby’ingenzi wamenya kuri aya mahugurwa
Ni amahugurwa agamije Kumenya no gusobanukirwa uko ubumwe bw’Abanyarwanda bwasenywe, inkomoko-muzi y’ingengabitekerezo ya jenoside mu mateka y’u Rwanda yagejeje kuri Jenoside yakorewe Abatutsi, no kuyikumira; Kumenya uburyo buboneye bwo kunganira mwarimu n’abanyeshuri mu gihe habayeho imbogamizi zishingiye ku isomo ryigishijwe, no gufasha mwarimu n’abanyeshuri kubaka uruganiriro rwizewe, rurangwa n’ubwubahane no kuzuzanya mu buryo bwubaka; Kwibukiranya imikorere y’Itorero mu Mashuri nk’uburyo bwo kwigisha #NdiUmunyarwanda no gushimangira Ubumwe n’Ubudaheranwa by’Abanyarwanda.
Aya mahugurwa yitabiriwe n’abayobozi b’amashuri abanza n’ayisumbuye, abashinzwe uburezi mu Mirenge, abashinzwe uburezi mu Turere, n’Abatahira muri buri Karere bashinzwe gukurikirana ibikorwa by’Itorero.
Aya mahugurwa yatangiye Guhera tariki 3-12 Ugushyingo 2025, yaritabirwa n’abayobozi b’amashuri abanza n’ayisumbuye, ariko akazitabirwa nanone n’abashinzwe uburezi mu Mirenge, abashinzwe uburezi mu Turere, n’Abatahira muri buri Karere bashinzwe gukurikirana ibikorwa by’Itorero.
Kurikira ikiganiro Nyakubahwa Umuyobozi Mukuru w’ Urwego rw’Igihugu rushinzwe uburezi bw’ibanze (REB), yagejeje ku bitabiriye amahugurwa ubwo yayasozaga
Umutwe w’ ikiganiro: Uruhare rw’umuyobozi w’ ikigo cy’ishuri mu myigishirize y’isomo ry’amateka y’u Rwanda, aya jenoside yakorewe Abatutsi mu w’1994 n’imikorere y’Itorero mu mashuri
Iriburiro
Mu Rwanda ndetse no ku Isi yose, ishuri rigize igice kinini mu buzima bw’umwana, niho amara igihe kinini cy’umunsi. Birumvikana ko umuyobozi w’ikigo cy’ishuri n’abarezi muri rusange nabo bagomba gushyira imbaraga nyinshi mu kurera abanyeshuri kandi byose bigashingira ku muco kugira ngo uburere bureme umunyarwanda wuzuye uzi amateka y’Igihugu cye urangwa n’indangagaciro z’umuco wacu.
Uburezi bufite uruhare rukomeye, kuko bufasha abantu kumenya amateka, gusobanukirwa n’impamvu zitera ihohoterwa, no kubaka imyumvire n’indangagaciro zishingiye ku bumwe, ubutwari, kubaha ubuzima bwa muntu, no gukumira inzira zose zishobora guteza amakimbirane.
Mbere ya jenoside yakorewe abatutsi muw’1994, Uburezi bwagize uruhare runini mugusenya igihugu no gukora jenoside. Aha twakwibaza “Niba uburezi bwarakoreshejwe mu gucamo abanyarwanda ibice, ni gute noneho uburezi bwaba umuyoboro mwiza wo kongera kubaka umuryango nyarwanda wunze ubumwe, uzira amacakubiri nk’ishingiro ryo kurwanya jenoside yakorewe n’ingengabitekerezo yayo”. Turifuza ko abana barangiza amashuri nibura yisumbuye mu Rwanda baba basobanukiwe neza Amateka y’u Rwanda kuva kuri Gihanga waruhanze kugeza magingo aya.
Mu ishuri ndetse no mu Itorero hatorezwamo indangagaciro z’umuco w’u Rwanda inkingi mwikorezi mu kubaremamo ubunyarwanda n’ubudaheranwa kurwanya ivangura, gukumira amakimbirane no gushyigikira amahoro. Ubumwe buhuriza hamwe abantu batitaye ku moko, amadini, akarere, ubukungu, bakaba abagize kimwe. Ibi bigira uruhare mu gukumira ingaruka z’amacakubiri. Izo ndangagaciro zigaragaza umunyarwanda ufite uburere kuko Uburezi budafite uburere buba ari imfabusa.
Muri rusange , mu buzima bw’igihugu, amashuri ni umusingi ukomeye w’ahazaza. Niyo mpamvu abayobozi b’amashuri bafite uruhare runini mu kubaka igihugu binyuze mu burezi.
2. Uruhare rw’umuyobozi w’ishuri mu myigishirize y’isomo ry’amateka y’u Rwanda
Amateka y’igihugu cyacu ni isoko y’umuco, y’ubumenyi, y’uburere n’indangagaciro byubaka umuryango n’umunyarwanda muri rusange. Kwigisha amateka ntibigarukira ku kuyigisha abanyeshuri gusa, ahubwo ni ukubafasha kuyumva, kuyasobanukirwa no kuyasobanurira abandi no kutayibagirwa ndetse akubakirwaho ejo heza. Umuyobozi w’ishuri rero asabwa gukora ibi bikorwa by’ingenzi:
a. Gushishikariza abarimu kwigisha amateka y’u Rwanda mu buryo buboneye
Gukurikirana ko isomo ryigishwa hashingiwe ku nteganyanyigisho n'imfashanyigisho byateguwe n’urwego rubifite mu nshingano. Niyo mpamvu Urwego rw’Igihugu rushinzwe Uburezi bw’Ibanze (REB) rukora ibishoboka byose rugategura ndetse rugatanga mu mashuri izo mfashanyigisho;
Gushyira mu iteganyabikorwa ry'ishuri/Ikigo ayobora uburyo bwose bwafasha umwarimu n'abanyeshuri kwigisha no kwiga iri somo ku buryo buboroheye: Ingendo shuri nk'uburyo bwunganira mwarimu n'abanyeshuri gusobanukirwa amateka y’u Rwanda.
Umuyobozi w’ishuri agomba gufasha abarimu kubona ibikoresho by’ishuri bijyanye n’amasomo y’amateka, nk’ibitabo ndetse n’izindi mfashanyigisho,
Urugero: Umuyobozi w’ishuri ashobora gutumira impuguke mu mateka y’u Rwanda, cyangwa se abarokotse Jenoside kugira ngo baganirize abanyeshuri byimbitse ku mateka y’u Rwanda. Ibi byiyongera kubyo mwarimu yabigishije mu isomo bigatuma abana barushaho gusobanukirwa neza n’amateka y’u Rwanda mwarimu aba yabigishije.
Gushyiraho gahunda y’imikurikiranire y’imyigishirize
Kugenzura niba isomo ry’amateka ritangwa uko bikwiye, rinyura mu ngengabihe, kandi ritangirwa ku gihe.
Gukorana n’umuyobozi w’imyigishirize wungirije ushinzwe imyigire n’imyigishirize (DOS) no gufasha mu kwigisha abarimu n’abandi bakozi b’ishuri batahuguwe.abatarabihuguriwe.
Abigisha isomo ry’amateka bagomba kuba barabyize muri kaminuza ndetse baranabihuguwemo mu mahugurwa atandukanye atangwa n’inzego zibifitiye ububasha (REB, MINUBUMWE n’abandi bafatanyabikorwa mu burezi);
Gutegura ibikorwa bifasha abanyeshuri gusobanukirwa amateka y’u Rwanda
Gufatanya n’abarimu gutegura urugendo shuri ahantu ndangamateka urugero: gusura ingoro ndangamurage na ndanga mateka ziri hirya no hino ziri hafi yaho ishuri riherereye. Ibi bizatuma abanyeshuri basobanukirwa neza n’amateka y’urwanda kuko hari gihamya yayo baba barebesha amaso
Urugero:
Ingoro y'umurage w'amateka y’Imibereho y’abanyarwanda iherereye mu Akarere ka Huye. Aha ni isoko nziza yamakuru ku mateka y’umuco w’igihugu ndetse n’Akarere u Rwanda ruherereye mo;
Ingoro y'Abami mu Rukari iri mu Rukari mu Akarere ka Nyanza;
Ingoro ndangamurage yo Kwigira iri mu Akarere ka Nyanza,
Ingoro y'ubugeni n'ubuhanzi mu Rwanda iri mu Akarere ka Kicukiro;
Ingoro y'umurage w'ibidukikije mu Akarere ka Karongi;
Ingoro y'amateka y'urugamba rwo Kubohora u Rwanda mu Akarere ka Gicumbi n’ahandi.
Uruhare rw’umuyobozi w’ishuri mu myigishirize y’isomo ry’amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi muw’1994
Jenoside yakorewe Abatutsi muri 1994, ni imwe mu ngingo z’ibyigwa biganishwa /bishatse kuvuga iki? mu mashuri y’Uburezi bw’Ibanze, yigishwa mu mashami ndetse no mu byiciro byose by’uburezi . Amateka ya jenoside yakorewe abatutsi yigishwa guhera mu mashuri y’incuke kugeza mu mashuri yisumbuye mu mashami y’ubumenyi rusange (General Education), mu mashuri Nderabarezi (TTC) ndetse no mu mashuri y’Ubuformo (Associate Nursing Program) mu isomo rya Citizenship.
Amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi yigishwa hashingiwe ku kigero cy’umwana nicyo gituma ibyigishwa abana bato bitandukanye n’ibyabakuze.
Amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi ni igice kitazibagirana mu mateka y’u Rwanda. Kuyigisha si ukwibuka gusa, ni ukwigisha ukuri, kurwanya ihohotera, kurwanya jenoside n’ ingengabitekerezo yayo no gutoza abanyeshuri kugira ubumuntu kwubaha ikiremwa muntu.
Umuyobozi w’ishuri afite uruhare runini mu kwigisaha amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi. Nk’uko akurikirna imyigishirize y’amateka y’u Rwanda agomba gukurikirana by’umwihariko imyigishirize y’amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi.
Ibi azabikora akora isuzuma mumyigishirize yayo ndetse akajya mu ishuri mwarimu ariho yigisha iri somo.
Umuyobozi w’ishuri agomba kurwanya ipfobya cyangwa ihakana rya Jenoside binyuze mu biganiro, amasomo , mumatsinda anyuranye akorera ku ishuri, no gukurikirana uburyo abarimu bigisha ayo mateka.
Urugero: Gutegura inama n’abarimu mbere y’igihe cyo kwibuka kugira ngo bagire ubumenyi n’imvugo zikwiriye zidapfobya cyangwa ngo zikomeretse zitoneka abayirokotse
Gutegura ibikorwa byo kwibuka Jenoside ku rwego rw’ishuri
Kwibuka ku ishuri ni igihe cy’uburere bukomeye. Umuyobozi agira uruhare mu gutegura ibiganiro, igitambo cya misa, n’indi mihango iboneye ikorwa mu gihe cyo kwibuka jenoside yakorewe Abatutsi.
Urugero: Ishuri ryategura icyumweru cyo kwibuka, kigatangizwa n’umuhango w’icyubahiro, abanyeshuri bagatanga ubuhamya, abandi bakandika ibisigo, indirimbo cyangwa ibiganiro byibutsa amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi.
Umuyobozi w’ishuri ashaka impuguke mu mateka ya jenozide yakorewe abatutsi akaganirira banyeshuri ku mateka yayo, impamvu zateye jenoside, uko yakozwe, ingaruka zayo, ingamba zo kuyikumira maze ijambo “genocide never again’’ rigashyirwa mu ngiro mu Rwanda ndetse n’ahandi hose mu isi. Ubumenyi impuguke izatanga buzongerera ibwo mwarimu yatanze mu isomo rya jenoside yakorewe Abatutsi bitume umunyeshuri asobanukirwa n’amateka ya jenoside yakorewe Abatutsi kurushaho.
Umuyobozi w’ishuri agomba gushyira imbere inyigisho iz’ubwiyunge, ubumwe n’ubworoherane mu banyeshuri haba ku ishuri no mu muryango nyarwanda muri rusange.
Urugero: Gutegura ikiganiro n’abarokotse Jenoside yakorewe abatutsi n’abayikoze kandi bakicuza icyatumye bijandika muri jenoside, ibyo, bikigisha abana ko guhinduka bishoboka, kandi ko imbabazi zibaho.
Gufatanya n’abarimu gutegura urugendo shuri ku rwibutso rwa jenoside yakorewe Abatutsi ziri hirya no hino mu gihugu ruri hafi yaho ishuri riherereye kuko mu Rwnda hari inzibutso zirenga 300 hagamije kwibuka no guha icyubahiro inzirakarengane zazize jenoside yakorewe Abatutsi. Ibi bizatuma abanyeshuri basobanukirwa neza n’amateka y’urwanda kuko hari gihamya yayo baba barebesha amaso
Urugero :Uretse inzibutso 4 zanditswe mu murage w’Isi mu Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Burezi, Ubumenyi n’Umuco UNESCO ,arizo: (Urwibutso rwa Kigali ku Gisozi, urwa Nyamata / Bugesera, urwa Bisesero/ Karongi, n’urwa Murambi /Nyamagabe), hari inzibutso nyinshi za jenoside yakorewe Abatutsi mu turere no mu ntara zose z’Igihugu: urwibutso rwa Nyarubuye/ Kirehe, urwibutso rwa Nyanza/ Kicukiro, urwibutso rwa Gisenyi/Commune Rouge, urwibutso rwa Nyange/Ngororero, urwibutso rwa Rukumberi/ Ngoma n’izindi ziri mu turere dutandukanye.
Akamaro ko gushyira inzibutso za jenoside yakorewe Abatutsi mu murage w’Isi wa UNESCO, izi nzibutso zizafasha gukomeza kurwanya abahakana n’abakanapfobya Jenoside yakorewe Abatutsi. Kwandika izi nzibutso za Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda mu murage w'Isi bizafasha Afurika ndetse n'amahanga gukumirira kure ikibi cyose cyakwibasira umuntu no kubungabunga amateka ya Jenoside yakorewe Abatutsi. Ibi bisobanuye ko jenoside yakorewe abatutsi izajya yigishwa ku isi bityo aya mateka ya Jenoside akazigishwa mu mashuri hirya no hino ku isi bityo abatuye isi barushirizeho kumenya amateka yihariye ya Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.
Uruhare rw’Umuyobozi w’ishuri mu mikorere y’Itorero mu mashuri
Itorero ryahozeho mu Rwanda mbere y’umwaduko w’abakoloni ari “Irerero” Abanyarwanda batorezwagamo kumenya umuco n’uburere by’Igihugu, gukunda umurimo, gukunda u Rwanda no kururwanira ishyaka, n’ibindi byose byabatozaga umuco wo kwigira no kwihesha agaciro bishingiye ku kumenya amateka basangiye n’indangagaciro na kirazira by’umuco nyarwanda.
Itorero ry’Igihugu ni umwimerere w’Abanyarwanda. Kuva kera ryari irerero ry’u Rwanda n’Abanyarwanda rikarera intore zirukwiye, ziharanira kururinda no kurwubaka. Kuva ryasenywa n’ubukoloni, u Rwanda rwabuze intore narwo rurasenyuka.
Nyakubahwa Perezida wa Repubulika KAGAME Paul, akaba n’Umutoza w’Ikirenga w’Itorero ry’u Rwanda asoza Itorero Isonga ry’Abanyamabanga Nshingwabikorwa ku wa 22/08/2011 yaravuze ati :
“Umuntu ashobora kujya mu ishuri ryiza cyane akiga akarangiza, ariko agataha hari ibintu bya ngombwa batamwigishije. Umunyeshuri bamwigisha imibare, economics, history, litterature n’ibindi akaba n’umuhanga akabitsinda, ariko hari ibyo ataha atigishijwe. Ni irihe shuri muzi ujyamo ukiga kutaba umujura? Ahubwo ushobora kuba umuhanga kabuhariwe ariko ukongera ukaba n’umujura kabuhariwe. Impamvu ni uko ntaho kwiba babikubuza, ahubwo the best school na yo itarangiza byose ni Itorero. Nta shuri nzi ryaruta Itorero.”
Itorero ni imwe mu nkingi zubatse igihugu, rigamije guha urubyiruko indangagaciro na kirazira by’umuco nyarwanda.
Ingingo ya 106 ya NST1 ishyira ingufu nyinshi ku kwimakaza indangagaciro mu babyiruka bigashimangira umuco wo kwigira, gukorera hamwe, ubupfura/ ubudahemuka, ubwisungane no gukunda Igihugu mu Banyarwanda no kwishakamo ibisubizo.
Kongerera ingufu n’ubushobozi gahunda y’Igihugu y’ Itorero ry’Igihugu hagamijwe gutoza urubyiruko rurangwa n’indangagaciro na kirazira z’Umuco nyarwanda. Kugira abanyeshuri bafite imyumvire y’indangagaciro na kirazira basangiye mu mibanire yabo, gukunda Igihugu no kugiteza imbere. Kwigirira icyizere cyo kwikemurira ibibazo no kwihesha agaciro mu Rwanda no muruhando rw’amahanga.
Ni yo mpamvu Minisiteri y’Uburezi ibicishije mu Urwego rw’Igihugu rushinzwe Uburezi bw’Ibanze (REB) bashyize itorero mu ngengabihe y’amasomo yigishwa mu mashuri mu rwego rwo gukomeza uru ruhererekane rw’indangagaciro zitozwa abato kugira ngo zibarange bazikomeze mu buzima bwabo bwa buri munsi haba ku ishuri, mu muryango n’ahandi kandi bazishingireho mu guteza imbere Igihugu. Indangagaciro z’Umuco w’u Rwanda na kirazira byubaka bikayobora umunyeshuri akazavamo Umunyarwanda ubereye u Rwanda.
Umuyobozi w’ishuri ni umuyobozi w’intore, bityo afite ibi bikurikira:
Gushyigikira gahunda z’Itorero
Kwemeza ko Itorero ribaho buri gihe, no gutegura gahunda yaryo, harimo imyitozo ngororamubiri, ibiganiro by’inyangamugayo, indangagaciro, ubwitange n’ubunyangamugayo.
Urugero: Gutegura icyumweru cy’Itorero aho abanyeshuri bigishwa ikinyabupfura, isuku, gukunda igihugu n’umuco nyarwanda.
b. Gutanga urugero rwiza nk’umuyobozi-intore
Umuyobozi w’ishuri agomba kuba intangarugero mu myitwarire, gukunda igihugu, gukorera hamwe, ubunyamwuga n’ubupfura.
Urugero: Niba ishuri rifite gahunda yo gukorera hamwe (umuganda w’isuku, gufasha abatishoboye), umuyobozi ni we ubimburira abandi.
Kwigisha indangagaciro binyuze mu bikorwa
Itorero si amagambo gusa, ni ibikorwa. Umuyobozi agomba guhuza Itorero n’amasomo y’ubuzima busanzwe.
Urugero: Gushishikariza abanyeshuri gukora ibikorwa by’ubwitange nk’ugusura abarwayi, gusoma ku bana bato, cyangwa gutera ibiti.
5. Umusozo:
Umuyobozi w’ishuri atanga umurongo w’ireme ry’uburezi, aha agaciro amateka, uharanira ko Jenoside itazongera kubaho, kandi uha Itorero umwanya urikwiye mu kurera abanyeshuri bazubaka u Rwanda rufite ejo heza.
Dufatanye, dutoze urubyiruko indangagaciro z’ukuri, ubutwari, n’ubumwe, kugira ngo amateka mabi ntazongera kubaho, ahubwo hubakwe amateka mashya y’ubwiyunge, iterambere n’icyizere.




